Šetnica Plešivac

Svim uzrastima primjerena pješačka staza blagih uspona pruža mogućnost rekreacije i opuštanja u prirodnim ljepotama šumovitog krajolika. Ukupne dužine 8,6 km povezuje Marčelje s Tibljašima, a odvojci vode u Saršone, Skvažiće i Mladeniće te do najviše točke – vrha Plešivac na 429 m nadmorske visine.

Krećući od Stare škole u Marčeljima, šumskim putom u smjeru istoka, prema selu Biškupi, trebamo presjeći Viškovsku zaobilaznicu i prometnicu Viškovo – Saršoni. Uz Biškupe staza produžuje do odmorišta s klupama gdje se putovi počinju račvati: prema Mladenićima, a nakon cca 100 m prema selu Petrci. Krenemo li tim pravcem, usput ćemo vidjeti ruševine Tonjakove kuće. Ukoliko na Plešivcu produžimo ravno, možemo stići do mjesta Kablari na Drenovi. Iz grmlja, cca 150 m udaljeni od staze, promatrat će nas ostatci Jeberinove kuće. Skrenemo li na sljedećem raskršću Kablari – Petrci desno, spuštat ćemo se do prometnice Stupari – Drenova gdje se treba uputiti lijevo, a nakon cca 100 m ponovno desno. Nakon kratke šetnje cestom, stižemo do stubišta koje vodi do okretišta autobusa u Tibljašima.

Na šetnicu se spaja biciklistička staza koja vodi do Ronjgi, rodnog mjesta Ivana Matetića Ronjgovog te njemu posvećenog  spomen-doma  gdje se održavaju i mnoge manifestacije.

Milohni

Kružnu, približno 3 km dugu, pješačku stazu koja prolazi uz mnogobrojne dolčiće i vrtače, moguće je prepješačiti za sat vremena laganoga hoda te je idealna za poslijepodnevnu šetnju.

Iz sela Milohni staza kroz šumske predjele vodi kolnim putem u smjeru Kastva. 100 m nakon odmorišta sa stolom i klupama, skretanje ulijevo vodi na prometnicu te pruža mogućnost odabira smjera: desno prema Šporovoj jami i gradu Kastvu ili lijevo prema mjestu Bezjaki.

Ukoliko izaberemo lijevi pravac, proći ćemo uz najdublju kastavsku vrtaču Črni dol. Lakšim usponom stižemo do križanja koje pruža zanimljive mogućnosti:  lijevo šumski put omeđen dojmljivim suhozidima vraća nas u selo Milohne, zadržavanjem pravca (ravno) možemo stići u Bezjake, naselje s lijepim pogledom na Kvarner odakle postoje mogućnosti odlaska prema Srdočima, Zametu ili centru Rijeke, a skretanjem desnim puteljkom možemo posjetiti atraktivni kalić Kapitovac, nepresušan izvor vode, koji je djelomično obnovljen i uređen za posjetitelje.

Odabirom bilo kojeg od ovih pravaca dobivate priliku za upoznavanje slabo poznatih dijelova Kastavštine te, sigurno vođeni dobro označenim stazama, uživanje u netaknutim šumovitim predjelima.

Lončeva griža

Krećući iz centra Viškova, staza u duljini 15 km penje se starim šumskim putovima. Iznad sela Globići nailazi na prijevoj s kojeg se počinje spuštati prema Kukuljanima. Dolaskom na Ponikvicu, skreće desno i starom cestom Trnovica – Saršoni ponovno se uspinje do Lončeve griže s čijeg se vrha pruža zadivljujući pogled na Kastavštinu, Grobinštinu, cijeli Kvarner i planine Gorskog kotara sve do Slovenije.

Ovdje se nalazi poučna staza s trojezičnim (čakavski, hrvatski standardni i engleski jezik) informativnim pločama koje opisuju rad bivšeg kamenoloma, a na stijeni starog kamenoloma izložen je klesarski i kavadorski alat. Ispod vidikovca, na vapnenačkoj stijeni nalazi se i jedinstvena izložba „Pogled s kamika“ članova Udruge likovnih umjetnika amatera „Braća Baštijan“, inspiriranih tradicionalnim motivima Viškova.

Staza kreće prema istoku – grebenu Lubanj te se iznad sela Skvažići spušta i prelazi Petrolejsku cestu, kreće prema selu Biškupi, presijeca prometnicu Viškovo – Saršoni i ulazi u borovu šumicu. Dolaskom do viškovske obilaznice, vraćamo se na početak te skretanjem ulijevo stižemo u sam centar Viškova.